ŽIVOTOPIS

MELITA VRČEK rođena je 27. ožujka 1976. godine u Varaždinu.
Djetinjstvo provodi u Svetom Iliji, gdje već u prvim razredima osmogodišnje škole pokazuje interes za likovno izražavanje.
Početkom 90-ih godina završava Tekstilnu školu u Varaždinu (smjer Likovna umjetnost i dizajn), gdje je u svijet slikarstva upućuje prof. i akademski slikar Živko Skuhala.
Tragajući za najpogodnijom slikarskom tehnikom slikovnog izraza, radi u akvarelu i pastelu, a intenzivnije se posvećuje slikanju ulja na platnu, dok u novije vrijeme ulje dopunjuje akrilikom.
Zaposlivši se u poduzeću "Varteks" 1996. godine, dolazi u kontakt s likovnjacima i 2001. godine postaje članom Likovne sekcije KUD-a "Varteks" Varaždin, dok se 2 godine kasnije uključuje u rad SULS-a KUD-a "Sloboda-VIS" Varaždin.
Do sada se samostalno predstavila publici u Mađarskoj (Letenye), te u Hrvatskoj, u galeriji Tiskare "Varteks", u Mini-galeriji "Gracija" u Novom Marofu i Dvorcu Maruševec.
Sudjelovala je na brojnim likovnim stvaraonicama i kolonijama, a rado se odaziva i na aktivnosti vezane uz humanitarne potrebe, te nesebično donira svoja likovna djela.

KRITIČKI OSVRT

Melitino slikarstvo ili pristup likovnom izrazu u čovjeku naprosto izaziva znatiželju, dokle može segnuti vrhunac njene moći u prenošenju onog što promatra na platno u određenom vremenu i koloritu ?!
Iako se relativno kratko bavi slikarskim izrazom, zapanjuje mirnoća njezinih pejzaža, kao da ih slika u tišini prirode. Uhvatiti pejzažnu širinu u mjerljiv kadar slike zaista je rijetka i samosvojstvena vrijednost ove mlade slikarice. Temperament koji je krasi u svakodnevnom životu prelazi i u način njenog likovnog izraza, a neobična energija ogleda se u odabiru motiva. Radoznalost i otvorenost druga je Melitina vrlina koja se ocrtava na njenim slikama. Kao veliki zaljubljenik u prirodu, brižno bilježi detalje i krajolike kojima šeće. Podanost uljanih boja i miris terpentina još je više vežu za slikarstvo na otvorenom jer njen potez kista, iako ponekad nespretan, odaje njeno unutarnje raspoloženje te takav pristup i način privlači pažnju štovalaca njenog likovnog izričaja.
Melita slika i mrtve prirode, odaje svoj senzibilitet bilo da se radi o predmetima koji je okružuju ili o cvijeću i voću, no nekako se udomaćila u slikanju krajobraza. Rijetki je slučaj da autor koji nije odrastao uz rijeku slika pejzaže uz vodu, ali Melita voli slikati pejzaže uz vodu, na kojima se uočava mirnoća te vode, čija se površina spaja s obalama, kao da nestaje i sve se pretvara u jednu mrlju, čistu i dopadljivu.

Jurica Varga