Četvrtak, 07. travanj 2009.

Udruga prijatelja dvorca Maruševca nakon 4 godine održala izbornu Skupštinu.

O radu Udruge govorila je predsjednica Blanka Glavica Ječmenica, koja se osvrnula i na cjelokupni rad Udruge.
Posljednje 4 godine bile su najteže od osnutka Udruge; ostali smo bez dvorca, koji je preuzeo vlasnik-nasljednik ne poštujući raniji dogovor da Udruga i dalje koristi i čuva dvorac. Zbog toga je Udruga nastavila radom u danim uvjetima, te provođenjem programa ostala i dalje važni činitelji kulturnog života Općine Maruševec.
Prihvaćen je i novi program rada za iduće razdoblje.
Kao i do sada nastavit će se obilježavanje imena Gustava Krkleca s namjerom da preraste u trajnu manifestaciju šireg obuhvata.
Udruga će biti prisutna u javnom životu Općine, pridružiti se sa svojim programima obilježavanjima godišnjica, jubileja, proslavama, organizirati tribine, biti nositelj kritičkog odnosa civilnog društva spram pojava u okruženju, napose u zaštiti kulturne i prirodne baštine.
Kao trajno sjećanje na dvorskog slikara, predloženo je pokretanje projekta pod radnim naslovom „ Zauvijek s nama“, u kojem bi se prikupljala građa za knjigu o životu Jurice Varga.
Predloženo je da nositeljica projekta bude Tamara Pikija, a poziv će biti upućen svim poštovateljima Jurice Varga, da doprinesu svojim tekstovima i fotografijama, svojim sjećanjima na druženje s njim.
U narednom će se razdoblju nastojati pokrenuti i projekt-inicijativa, kojim bi grad Varaždin osigurao prostor za otvaranje spomen – ateljea Jurice Varga.
Prihvaćen je i prijedlog o prikupljanju građe vezane za život u dvorcu Maruševcu i oko njega, a temeljeno na iskazima stanovnika i njihovih sjećanja.
Svi zainteresirani su pozvani na suradnju.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Otvorena izložba „Prisutan kao svjetlost“

U restoranu „Elektron“ Elektrostrojarske škole u Varaždinu je 7. travnja otvorena izložba „Prisutan kao svjetlost“, kojom je obilježen 59. rođendan nedavno preminulog slikara Jurice Varge. Izložbu je organizirala Udruga prijatelja dvorca Maruševca, kao živo sjećanje na svog zaslužnog člana, dvorskog slikara, koji je , kako i sam naslov izložbe govori, ostavio neizbrisiv trag.
Samo je otvorenje bilo prožeto snažnim emocijama, od uvodnog obraćanja predsjednice Udruge mr.sc. Blanke Glavica- Ječmenica, pa do svih govornika koji su imali potrebu izreći svoje impresije o Jurici.
O tom neumornom pokretaču amaterskog likovnog stvaralaštva, organizatoru brojnih radionica i kolonija u cijeloj Varaždinskoj županiji, ali prije svega velikom čovjeku i prijatelju govorio je i umjetnik Zlatko Baranašić, a dirljivim obratio se i likovni kritičar mr.sc. Ernest Fišer.
Večer je recitalom obogatila profesorica Valentina Šinjori, dok je kantautorica Mirjana Pospiš otpjevala nekoliko pjesama.

Izložbu je otvorila Zvjezdana Crnogorac, a predsjednica Udruge je najavila projekt „Zauvijek s nama“ kojim se želi očuvati Juričin lik i djelo u obliku izdavanja knjige sjećanja na njega, organiziranja izložbi, otvaranja spomen-ateljea i drugih aktivnosti. Pozvala je sve prisutne da se svojim pričama, uspomenama i idejama uključe u projekt.
Dražen Pavlović, predsjednik LUV-a, najavio je retrospektivnu izložbu povodom 40-eteobljetnice Juričinog likovnog rada koja će biti organizirana ove jeseni.
Jurica Varga će očito i nakon smrti okupljati svoje prijatelje i štovatelje, kao što je to s velikim žarom činio za života. Njegove slike, uglavnom u tehnici ulja na platnu i akvarela, s motivima clowna, Varaždinskog korza, idilične prirode, autoportreta i dr, mogu se ragledati do kraja travnja.

Tamara Pikija

 

Siječanj 2009.

Priča o dvorcu i lipi
Iako postoji legenda o postanku Maruševca, (utemeljiteljima Maruši i Mareku), prvi pisani zapis o Maruševcu nastao je davne 1466. godine dodjelom grbovnice kralja Matije Korvina magistru Benediktu, sinu Stjepana Tharnowcza.
Je li već tada na pitomom maruševečkom brežuljku rasla jedna prekrasna lipa?
Sasvim moguće, moguće i da je svojom ljepotom privukla Baltazara pl. Vragovića da kraj nje sagradi dvor, (kasnije dvorac) Maruševec 1547. godine.
Zajedno su brojili stoljeća, dvorac i lipa.On, stamen i gord, ona raskošna i ponosna, mirisna svakim novim proljećem. Jedno i drugo svojim su postojanjem pružali mnoga zadovoljstva, njima se divilo, u njima se uživalo. Zauzvrat, ljudi su im (onako, ljudski sebično) vraćali kako samo oni znaju, nebrigom i uništavanjem.
A vrijeme svoje nosi, starost, kao i ljudska, traži više pažnje. Nažalost, nijedno od njih je nisu dobili. Samo su dobili prije 4 godine novog vlasnika.
Prije tri godine jak je vjetar srušio velike umrle grane lipe; tek jedna je pala na zemlju, ostale je lipa zadržala u naručju, vapeći da joj se pomogne da još poživi.
Vapila je i Udruga prijatelja dvorca Maruševca, pozivali vlasnika i ostale odgovorne da se nešto poduzme i lipa spasi.

No vapaj se više ne čuje, stare lipe nema, srušena je iz korijena. Priroda je gospodar, daje svu ljepotu ali i vraća onako kako se prema njoj postupa.
Hoće li se bar sad nakon svega netko sjetiti utvrditi starost srušene lipe?
Hoće li možda lipa svojom smrću potaknuti nekoga da počne spašavati dva orijaška hrasta koji također zbog starosti i nebrige očigledno i neumoljivo nestaju.

Nestanak lipe izaziva iskrenu tugu, kako među našim članovima, tako i svima koji su čuli za taj događaj. Naša je Udruga do sad činila sve što je mogla, apelirali smo, molili, pisali, dizali glas, sve uzalud.
Status vlasništva i njegove nepovredivosti (a mi ga nikad kao Udruga naravno nismo imali) nije nam ni prije, ni danas omogućavao da budemo u ulozi djelotvornog zaštitnika. Dakle, da se lipa spasi, osim naših apela, nije učinjeno baš ništa, čak ni pokušaj.
Sve to zapravo samo govori o stavu ovog društva spram prirodne baštine, koja ipak ne može biti isključivo „stvar prava vlasništva“. S pravom smo zabrinuti za ostatak perivoja oko dvorca, a posebno i dva hrasta u blizini, vjerojatna lipina vršnjaka. Ne tako davno Udruga je bila strogo ukorena, pod prijetnjom kažnjavanja, jer smo odrezali jednu granu tise koja je smetala. Danas nema ni jednog stabla tise ispred dvorca.
A lipa ?
Ona će živjeti tek u sjećanjima i slikama koje su stvarane na našim likovnim radionicama koje je vodio naš dvorski slikar Jurica Varga. Ni jednog od njih više nema.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Utorak 02. prosinac 2008.

Naš dvorski slikar Jurica Varga više nije s nama.

To veliko srce, koje se tako davalo, dijelilo svima bez ostatka, ali bez računice kakvu obično ljudi očekuju, vođeno tek beskrajnom ljubavlju, humanošću,poštenjem i dobrotom, naš je Jurica podijelio.
Sve što je bio, što zapravo jest, ostaje u iskricama vječne svjetlosti utkanim na mjestima kojima je prolazio i ostavljao trag u svima nama koji ga beskrajno volimo i poštujemo.
Jurica Varga rođen je 7. travnja 1950. godine u Varaždinu.
Slikanjem se počeo baviti 1968. godine, a osnove slikarstva je stjecao kod likovnog pedagoga Đure Mihinjača.
Izlagao je stotinjak puta u izložbenim prostorima diljem Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Njemačke.
Bio je organizator i sudionik mnogobrojnih kolonija, galerija i stvaraonica, dugogodišnji tajnik Sekcije udruženih likovnih stvaratelj KUD-a „Sloboda VIS“ Varaždin.
U Udruzi prijatelje dvorca Maruševca promoviran je u dvorskog slikara dvorca Maruševca.
Širok je i osebujnim opus djela Jurice Varga. Kroz faze su dominirali varaždinski bajeri, pejsaži uz Dravu, vedute gradova, mrtva priroda, animalni ciklus, klaunovi, biblijski prizori i gotovo nepoznati, aktovi.
Jurica Varga je svojim nemirnim, stvaralačkim duhom bio prisutan u svim porama života svojeg zavičaja, ali slike su bile njegova vječita ljubav. S njima je živio i podario im posljednji dah svojeg života.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Nedjelja 11.veljača 2007.

Iza Udruge prijatelja dvorca Maruševca punih je 10 godina rada i djelovanja, sadržajnih, ispunjenih radošću druženja, konstatirali su članovi Udruge na nedavno održanoj skupštini. Bila je to prigoda za susret s članovima koji više ne žive u Maruševcu, bračnim parom Crnogorac, koji su bili među osnivačima Udruge.
Proteklih je 10 godina bilo ispunjeno mnoštvom kulturnih manifestacija, čijeg se sadržaja i broja ne bi postidjele ni profesionalne organizacije.

Mnoštvo različitih vrsta izložbi: slika, fotografija, knjiga, skulptura, mnogobrojni koncerti, promocije knjiga, pjesnička i slikarska druženja, obilježavanja svih važnijih datuma… puko nabrajanje ni približno ne može dati sliku doživljenog. No sve je bilo vođeno tek jednim motivom, ljubavlju i poštovanjem Dvorca.
Nažalost nakon 10 godina, dvorac Maruševec je nedostupan svima koji su ga voljeli, vrata su zatvorena i za Udrugu koja je sve te godine živjela za dvorac i s njim. Za uzvrat nije ni tražila ni dobila ništa, jer ljubav i poštovanje nisu naplativi (za razliku od Općine koja je dobila povrat uloženih 35.000 € ).
Kao što je poznato, dvorac je vraćen nasljedniku posljednjeg vlasnika dr. Oskara pl. Pongratza, unuku dr. Lippit-Pongratz. Od početno najavljene suradnje nasljednika s Udrugom, pa i kasnijeg izjašnjavanja dr. Pongratza putem medija o spremnosti i želji da se poveže sa svima koji su za suradnju spremni, nema baš ničega.
Članovi Udruge izrazili su veliko razočaranje i žaljenje zbog toga, no to ih nije pokolebalo da nastave započetim, jer osnovni motiv je i dalje prisutan, a to što dvorac ima vlasnika, ne mijenja činjenicu da dvorac jest baština ovog naroda, kao što je to i bio svih proteklih stoljeća.
Stoga je zaključeno, da bez obzira što Udruga ne može djelovati u dvorcu, može i dalje djelovati za njega, te će se aktivnosti prilagoditi novonastaloj situaciji.
I dalje će se o dvorcu i Maruševcu moći naći informacije na našoj Internet stranici, a nastojat ćemo izvještavati i putem medija, jer o dvorcu i njegovoj devastaciji, devastaciji zaštićenog parka, Udruga će govoriti glasno, sve dok se stanje ne promijeni na bolje.
Također će Udruga, kao nositelj kulturnih aktivnosti, nastaviti s obilježavanjem imena zaslužnih Maruševčana, sudjelovati u svim važnijim manifestacijama, organizirati izložbe (na pogodnim mjestima), predavanja, djelujući na način primjeren trenutku, zaključili su članovi puni optimizma i vjere u bolju budućnost za Dvorac.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Nedjelja 21. svibanj 2006.

Održana Skupština Udruge prijatelja dvorca Maruševca.

U desetoj godini rada i djelovanja Udruga prijatelja dvorca Maruševca našla se pred ozbiljnim pitanjem, ima li dalje smisla?
Njezini su članovi na netom održanoj Skupštini raspravljali o radu u proteklom razdoblju i pokušali odgovoriti ima li smisla i može li se nastaviti dalje.

Potaklo je to suočavanje s činjenicom da je Udruga ostala bez Ťsvogť dvorca, zbog kojeg je i osnovana. Tim više što se radi o deset godina u kojima je organizirano stotinjak izložbi, tridesetak koncerata, brojne priredbe, promocije knjiga, pjesnička druženja, promoviran dvorski slikar, maruševečki suvenir, godine u kojima se Udruga brinula o kulturnoj, prirodnoj i narodnoj baštini ovog kraja, pokretala brojne akcije i bila nositelj kulturnih događanja u ovoj općini Maruševec.
Naime, u proljeće ove godine dvorac je i zvanično preuzeo dr. Oskar Pongratz, nasljednik posljednjeg vlasnika dvorca.
Iako je unatrag godinu dana, otkad je bilo poznato da će dvorac biti vraćeni, postojala suglasnost dr. Pongratza da Udruga djeluje u dvorcu i provodi planirane programe, ovog je puta definitivnim preuzimanjem vlasnik tražio da se dvorac isprazni.
Svaka daljnja komunikacija je prekinuta a nema ni odgovora na ranije ponuđeno angažiranje Udruge u čuvanju dvorca do njegova privođenja svrsi.
Članovi Udruge smatraju da imaju moralno pravo i dužnost, apelirati i upozoravati, da se dvorac kao kulturna baština ovog kraja i ovog naroda, bez obzira tko bio vlasnik, sačuva i ne dozvoli devastacija.
Zdanje koje postoji 500 godina i ostalo je sačuvano unatoč mnogim zlim vremenima (za razliku od npr. Opeke), zavređuje da bude sačuvano za buduće naraštaje i njima dostupno.
Isto je i s parkom oko dvorca koji je nebrigom gotovo potpuno uništen; propadaju rijetki stari hrastovi, stari između 700 i 800 godina, umiru bez poštovanja. Umire i 600-godišnja lipa, koja je uz to postala prijetnja sigurnosti prolaznika zbog grana koje su se odlomile i ostale visjeti u krošnji.

Udruga upozorava i upozoravala je na sve te pojave, tražila pomoć. Zbog toga najviše žalosti nemoć da se nešto konkretno poduzme (jer Udruga to nije sama ni mogla ni smjela).
Nakon što su članovi Skupštine analizirali rad u proteklom razdoblju, zaključeno je da upravo postignuti rezultat nalažu da Udruga nastavi svojim radom, bez obzira što nema prostora. Uostalom, Ťvelikim razumijevanjem i potporomť Općinske vlasti iz 1996. godine, Udruga nije mogla dobiti ni adresu u Dvorcu, nego je zahvaljujući susretljivosti Adventističkog učilišta adresu dobila kod njih. To nas nije obeshrabrilo i desetogodišnje postojanje je pokazalo ispravnost puta na kojem ćemo ustrajati.
Udruga raspolaže značajnim fundusom slika, poklonjenih ili nastalih na likovnim susretima, a namijenjenim stvaranju zavičajne galerije Maruševca.
Nažalost takvog prostora nema, slike moraju biti pohranjene a nema ni prostora za sjedište Udruge. No Udruga će i dalje djelovati, raditi na ostvarenju dugoročnih ciljeva, a jedna sljedeća aktivnost će biti tradicionalno obilježavanje godišnjice rođenja Gustava Krkleca u lipnju.
Članovi Udruge prijatelja dvorca Maruševec zaključuju: dvorac još uvijek postoji, a dok postoji, ima smisla i postojanje Udruge, a i nakon toga, bit će onih će dvorac voljeti i poštivati.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Nedjelja 24.srpanj 2005.

Nakon što je u lipnju u dvorcu Maruševcu obilježena godišnjica rođenja Gustava Krkleca, Udruga prijatelja dvorca Maruševca nastavlja s aktivnostima.

Tako je prošle nedjelje upriličen likovno-književni susret, kojom prilikom su otvorene tri izložbe i predstavljena knjiga pjesama.
Franju Strbada iz Koprivnice, autora knjige pjesama "Plava zvijezda" i goste predstavila je predsjednica Udruge, mr.sc. Blanka Glavica-Ječmenica.

Kroz cjelokupan opus pjesnika posjetitelje je proveo i pročitao nekoliko pjesama, Milan Frčko, pjesnik i slikar, dok je o autoru i njegovu stvaralaštvu govorio prof. Pero Markić.

Čitanjem svojih stihova su se pridružili i članovi literarne sekcije iz Koprivnice, a Krklecovo književno sjelo je nastavljeno recitalom Varaždinskog književnog društva, u kojem su nastupili Janja Gregurić, Franjo Hrg, Ivo Posavec i Tugomir Orak.

U Malom salonu publici se s trinaest ulja na platnu predstavila samouka kiparica i odnedavno slikarica iz Gornje Voće Elizabeta Kornet. Rođena je 1927. godine u zaseoku Budinščak kod Gornje Voće, a kiparstvom se počela baviti spontano već u djetinjstvu, rezbareći kipiće iz mekog lipovog drveta.

O njenom osebujnom umjetničkom izrazu govorio je mr.sc. Ernest Fišer, a izložbu je otvorio Ivica Lukaček, načelnik općine Donja Voća.

"Barok" naziv je izložbe fotografija kojom su se u Velikom salonu fotografija predstavili članovi Foto-kluba Varaždin. Fotografije s ove izložbe rezultat su provođenja izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti edukativnog karaktera na temu baroka, nastale na foto-radionici održanoj krajem prošle godine. Voditelji ove foto-radionice bili su Predsjednica odbora za rad s mladima Hrvatskog foto saveza Zlata Medak i tajnik Predrag Bosnar uz stručne voditelje Foto-kluba Varaždin.

Ova je foto-radionica za cilj imala prepoznavanje mladeži vrijednih spomenika povijesnog nasljeđa i kulture, naročito iz razdoblja baroka uz koje je grad Varaždin iznimno vezan, a o čemu je govorio dopredsjednik kluba. Izložbu je otvorio Andrija Rožman, vijećnik općine Maruševec.

U galeriji dvorca pod nazivom "Cvijeće za ljubav", likovnoj je publici predstavljena izložba troje autora, Marije Čukelj, Dragice Vodanović i Jurice Varga s dvadeset i sedam radova nastalih u različitim slikarskim tehnikama na temu cvijeća.

Izložbu je predstavio Jurica Varga, jedan od autora izložbe i dvorski slikar, a otvorila predsjednica Udruge mr.sc. Blanka Glavica-Ječmenica.

Blanka Glavica-Ječmenica

 

Četvrtak, 23. lipnja obilježena 106. obljetnica rođenja Gustava Krkleca

Maruševec je proslavio 106. obljetnicu rođenja svojeg sumještana Gustava Krkleca. U tu čast Udruga prijatelja dvorca Maruševca je dala otisnuti prigodnu poštansku kartu s fotografijom Gustava Krkleca i njegovim duhovitim epigramom.
Svečanost je započela postavljanjem vijenca na spomen-ploču na kuću u kojoj je Krklec proveo sretne dane djetinjstva. Uz brojne mještane i goste, članove KUD-a "Klaruš Maruševec", vijenac je u ime Matice hrvatske Varaždin, kao i svake godine do sada, položio mr. Ernest Fišer.

Program je nastavljen u dvorcu Maruševcu, gdje je mnoštvo posjetitelja u ime domaćina, Udruge prijatelja dvorca Maruševca pozdravila predsjednica mr.sc. Blanka Glavica-Ječmenica.
Prof.dr. Vinko Brešić, redovni profesor na katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u izuzetno zanimljivom i nadahnutom predavanju, osvrnuo se na stvaralački put Gustava Krkleca, njegove vječne cikluse pjesama koji su obilježili našu književnost, po kojima je i prepoznatljiv; Srebrna cesta, Darovi za bezimenu i Žubor života. Spomenuo je i nedovoljno poznate, ali uvijek aktualne epigrame i aforizme, te završio predavanje konstatacijom da je Krklec pisac čija će se djela tek čitati.

Potom su svoje stihove kazivali članovi Varaždinskog književnog društva na čelu s predsjednicom Ružicom Marušić-Vasilić: Nada Bogojević-Rukav, Marica Težački-Grđan, Ružica Juras, Ivica Jembrih, Barica Pahić, Ivica Zamoda i Tugomir Orak.

Uslijedilo je otvaranje triju izložbi, kroz koje je posjetitelje proveo dvorski slikar Jurica Varga. Izložbu cvjetnih kolaža od suhog i prešanog cvijeća pod nazivom "Proljetne varijacije" kojom se predstavila autorica Blanka Kliček iz Varaždina, otvorila je Blanka Glavica-Ječmenica.

"Međimurci Maruševcu" nazvana je izložba slika članova likovnog udruženja Čakovec, koje se s 36 likovnih radova predstavilo maruševečkoj publici. Izložbu je otvorio član Poglavarstva općine Maruševec, g. Stolnik.

Godišnjom izložbom slika članovi SULS-a najavili su skoru 100. obljetnicu KUD-a "Sloboda - Vis" Varaždin, podarivši likovnoj publici osebujan doživljaj umjetničkog stvaralaštva 29 svojih članova. Izložbu je otvorio Zdravko Kukec, predsjednik Općinskog vijeća općine Maruševec.

Kao i svih prethodnih godina, od kako je Udruga prijatelja dvorca Maruševca inicirala obilježavanje imena i djela Gustava Krkleca uz neizbježnu potporu Matice hrvatske Varaždin, u pravom prazničnom ozračju druženje je potrajalo do kasnih sati, u živoj uspomeni na Gustava.

Blanka Glavica-Ječmenica

Održana godišnja Skupštini Udruge prijatelja dvorca Maruševca.

Petak 01.travanj 2005., održana Skupština Udruge prijatelja dvorca Maruševca. Nakon četverogodišnjeg mandatnog razdoblja i punih osam godina djelovanja Udruge, usvojeni su plansko-financijski dokumenti i izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednicu Udruge ponovno je izabrana Blanka Glavica-Ječmenica, u Upravni odbor ulaze D. Crnogorac, Z. Crnogorac, B. Pintarić, R. Ponudić, Đ. Srnec, F. Šimunić, J. Varga i V. Vrbanec, dok će tajnica i nadalje biti Ljubica Črepinko. Nadzorni odbor čine T. Sabo, D. Slunjski i E. Šabić.

Unatoč uobičajenom dnevnom redu u ovakvim prigodama, članovi Udruge su raspravljali o sudbinskom pitanju Udruge, da li i kako nastaviti? Naime, kao što je poznato, dvorac Maruševec vraća se nasljedniku-vlasniku, dr. Oskaru Pongratzu. Kako je u tijeku postupak oko preuzimanja dvorca i sređivanja obveza između vlasnika i Općine Maruševec, dvorac i dalje ne može dobiti neku drugu namjenu, pa je razumijevanjem obiju strana dana suglasnost Udruzi da nastavi aktivnostima u dvorcu. Stoga su članovi Udruge zaključili da s puno entuzijazma nastave s radom, jer time mogu doprinijeti očuvanju drevne građevine, ozbiljno načete zubom vremena, što i je jedan od osnovnih ciljeva zbog kojih je Udruga i osnovana.

Blanka Glavica-Ječmenica

Izložbe u dvorcu povodom Dana općine Maruševec

Subota 23.travanj 2005., povodom Dana općine Maruševec, Udruga prijatelja dvorca Maruševca je kao i svake godine, organizirala prigodne izložbe.
Ovog puta je publici u galeriji dvorca predstavljeno osamnaest djela niza autora izrađenih u različitim likovnim tehnikama, od tuša i pastela pa do ulja na platnu, nastalih na likovnim stvaraonicama Grada Lepoglave. O izložbi je govorio dogradonačelnik Lepoglave g. Paljak, a izložbu je otvorila gđa. M. Varović.
Izložbu umjetnice osebujna stila Nade Dombaj iz Koprivnice otvorila je B. Glavica-Ječmenica, dok je treću izložbu fotografija prelijepih Venecijanskih maski, autora Ivana Pipana iz Radovljice, otvorio Andrija Rožman, vijećnik Općinskog vijeća.

U prazničnom ozračju i dobrom raspoloženju, domaćini su imali puno razloga za slavlje. Naime, Udruzi je na netom održanoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća općine Maruševec dodijeljena nagrada za promicanje imena općine Maruševec u zemlji i inozemstvu, a zahvalnicu za poseban doprinos razvoju kulture u općini Maruševec dobio je dvorski slikar Jurica Varga. Kako je istakla predsjednica Udruge, zahvaljujući pri tom članovima Općinskog Vijeća koji su prepoznali vrijednost osmogodišnjeg rada Udruge, tisuće posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva koji su posjetili dvorac i sadržaje kojima je Udruga ispunila dvorac, uvijek su nosili toplinu sjećanja na Maruševec. O tome su ostavili i pismene tragove, a slika Maruševca je otišla u svijet napose postavljanjem "web" stranice Udruge koju su posjetili posjetitelji sa svih strana svijeta.
Priznanja su članovima Udruge poticaj za daljnji nastavak rada u okolnostima kad se očekuje konačno rješenje budućnosti drevnog dvorca, a do čijeg okončanja treba dvorac sačuvati od devastacije koja je vrlo intenzivna.

Blanka Glavica-Ječmenica